Okupljeno mno�tvo zapitalo se: �to sada?! Koga za kralja?! A onda se netko sjeti da u samostanu benediktinaca �Pod borovima� svoje dane traje Stjepan, ne?ak blagopokojnog kralja Petra Kre�imira IV.Iako bolestan, primio se sada te�ke du�nosti kralja. Dvije su gosine pro�le �to je Stjepan sjeo na prijestolje svoje domovine. Dvije te�ke godine poku�avao je zaustaviti i Mle?ane i Bizant i Mad�are da ne raskomadaju pticu koja jo� nije pravo ni poletjela! Svatko je smatrao da ?e biti bolji kralj od Stjepana, svatko se progla�avao kraljem, , vladale su otima?ine, ubojstva�

I Jelena, kraljeva udovica borila se za Hrvatsku. Kako? Nagovarala je brata da preuzme vlast. Ta ima je po pravu porodice. Zar nije ona, Jelena, njegova sestra? Iz pera mad�arskog ljetopisca mo�e se i�?itati: �Zvonimirova udovica � zatra�ila je pomo? svog brata kralja Ladislava�� No Ladislavu se nije ratovalo. Ipak, morao je pomo?i sestri jer su je navodano Hrvati ugro�avali. I tako je Ladislav 1091.g pre�ao Dravu I osvoji � bez velike muke � cijelu Hrvatsku izme?u Drave i Save. Umjesto da se okruni hrvatskm krunom, on je prepusti sinu svog pokojnog brata Gejze � Almu. Sam se morao vratiti u Mad�arsku da ju obrani od Kumana, turskih nomada iz srednje Azije. Istjerav�i ih iz svoje zemlje naselili su se na podru?ju dana�nje Rumunjske.

A Dalmatinska Hrvatska?

Papa Grgur VII vodio je ratove protiv njema?kog cara Henrika IV. Tri puta je Zvonimir poveo vojsku u Koru�ku. S njim su zajedno ratovali vojvoda Leopold, i ugarski kralj Ladislav Sveti, brat Zvonimirove �ene Jelene Lijepe. Dva puta su Hrvati bili uspje�nni, ali tre?eg puta su Zvonimir i njegova vojska bili pora�eni.

Ni ratna mornarica Hrvatske nije bila po�te?ena ratnih doga?anja. Papa je, naime, zatra�io Zvonimira da zajedno s normanskim vojvodom Robertom Guiscardom (=lukavi) po?e u rat protiv bizantskog cara Aleksija I. Robert je u tom ratu umro, a Zvonimir bio pora�en. U tom ratu sudjelovali su i Mle?ani koji su i pridonijeli Zvonimirovu porazu.

Kako je Hrvatska, a i dijelom Mleta?ka republika jo� uvijek dijelom pripadala bizantskom carstvu, sada je Aleksej -  za osvetu Zvonimiru - odredio da Mleta?ka republika prestane biti ovisna o Bizantu, a svoje �pravo� na Dalmaciju prepi�e na du�da Vitalija Faledru i njegove nasljednike.

U domovini je kona?no zavlado mir i red. Zvonimir i Jelena brinuli se za svakoga kome je trebala pomo?. I bilo je dobro, bilo je blaga, nije bilo straha, ni gladi.

Zvonimir nije imao svog suvladara u liku bana. Te poslove vjerojatno je radila njegova �ena Jelena Lijepa. Ne zaboravimo � bila je ona sestra Ladislava Svetog, vladara Mad�arske. Na nekim isprvama umjesto potpisa kralja Zvonimira stoji potpis Jelene ili sina mu Radovana. No Radovan pogiba u lovu, pa umjesto njega isprave potpisuje �Pribimir, namjesnik kraljev�.

Aachen. Zasnovan jo� u vrijeme rimskog vladanja pod imenom Aquae Grani. Kasnije je dobio ime Akvisgranum. Oba naziva podsje?aju na keltskog boga Granija. Ve?ina keltskih bogova ve�e se uz drve?e. Kao �to je poznato, drve?e ima korijenje koje je duboko u zemlji i grane koje streme k suncu, jer ono je najzna?ajniji bog �  u ono vrijeme vi�ebo�tva. Njemu  su zahvaljivali na toplini i zrelo?i usjeva i vo?a. Sunce volimo i danas, ali ne vi�e kao boga.

Aachen. Kraljevski grad velikog njema?kog carstva. Grad Karla Velikog koji ga je ukrasio velikom brojem remek-djela slikarstva i kiparstva. U ovom ?asu na prijestolju sjedi car Henrik III. Na dvoru je vrlo �ivo. Iz svih krajeva zemlje dolaze plemi?i u pratnji svojih lijepih gospo?a. Odr�avaju se plesovi,  dame pokazuju svoje najljep�e haljine i nakit, na dvori�tima se isku�avaju konji, pregledava se tko ima ljep�u i bogatiju opremu za konja, ko?iju, ?ije je oru�je o�trije, bolje za borbu itd., itd.

?emu tolika strka? Jednostavno. Rodio se kraljevi?! Rodio se nasljednik prijestolja! Ime ?e mu biti Henrik IV.

Pro�le su ?etiri godine bezbri�nog djetinjstva. Tu�no je bilo  u njema?kom kraljevstvu: car Henrik III. sklopio je o?i i svoje naslje?e prepustio 4-tverogodi�njem sinu Henriku IV. Istina, tako maleni dje?ak ne mo�e ponijeti te�ku krunu kraljevstva, voditi ratove i �to sve ne mora ?initi kralj. Zato ga je otac, prije smrti stavio pod za�titu pape Viktora II. Umjesto pape zemlju ?e voditi majka dje?aka, kraljica Agneza.

-Kruno vremena � obrati joj se Malik � prije nego se po?e� odmarati, molim te poka�i nam kako izgleda karta Europe u 10.stolje?u.-

Laganim pokretom Kruna vremena se okrene i poka�e se Europa 10.st.

-Kao �to vidite � re?e Malik � karta Europe se ne razlikuje mnogo od one koju poznajemo danas. Nas zanima sjever Europe. Kad spomenemo sjever odmah nam nekakko postane hladno. Da. Zaista, na sjeveru je hladno, hladnije nego kod nas.

Pogledajmo sada kako izgleda reljef sjeverne Europe. Znamo da na svakoj karti nalazimo boje koje ozna?uju kakav je reljef pojedine zemlje. Tako ?emo vidjeti da u nekom dijelu Europe ima visokog gorja. Ono se ozna?ava nijansama (rije? je uzeta iz francuskog jezika) sme?e boje. �to je boja svjetlija to je manja visina nekog predjela. Najtamnija nijansa sme?e boje predstavlja visinu do 5000 i vi�e metara. Na vrhovima tih planina le�i snijeg.

Nizine su zelene boje, rijeke i jezera plave boje. I ta plava boja ima svoje svjetlije i tamnije nijanse. To se naro?ito odnosi na morske povr�ine gdje tamne nijanse plave boje prikazuju dubinu mora.

Vratimo se sada zemljama sjeverne Europe. Na karti ?emo vidjeti jedan poluotok�

Kruna vremena nevoljko je stajala na jednom mjestu. Nije znala bi li se okretala i pokazivala pro�le doga?aje ili bi stajala na jednom mjestu. Nije znala ni gdje su djeca, a najmanje gdje je Malik. Nmjjoj nnije bilo va�no da li je bio fa�nik ili valentinovo.Njenno je bilo da bilje�i neke druge doga?aje � bar je tako ona, Kruna vremena, zami�ljala, A onda je ugledala i djecu i Malika i po?ela jadikovati:

-Jadna ptico �to se zove� Hrvatska!

Tek �to si podigla krila za uzlet u neslu?ene visine po�tovanja drugih naroda � klonula si natrag u svoje gnijezdo. Tomislava vi�e nema�

Glavu ti trga Mleta?ka Republika. Krilo ?erupaju Mad�ari i Bugari, rep Bizant, a gnijezdo Rim!

I unutar tvoga tijela - Dalmatinske Hrvatske � velika�i, doma?i i strani, trgaju se za � vlast. Najja?i me?u njima � Pribina, �upan Like, po?ini ubojstvo da se do?epa krune � svete krune Tomislava kralja! Ubio je kralja Miroslava, ali nije uspio dobiti krunu.  Umjesto toga osaka?ena su le?a �  otpala je Bosna, ona oko istoimene rijeke, koja je pripadala Hrvatskoj, otpalo je Zahumlje (dana�nja Hercegovina)  i Duklja (dana�nja Crna Gora).

Hrvatska mornarica �  nekad 180 ratnih la?a � sada je imala samo 30, samo 30 ratnih la?a�